Zadovoljstvo učitelja poslom: uloga agresivnog učeničkog ponašanja i učiteljske povezanosti s učenicima

Osvrt na znanstveni članak „Zadovoljstvo učitelja poslom: uloga agresivnog učeničkog ponašanja i učiteljske povezanosti s učenicima“ autorica Izv. prof. dr. sc. Tajane Ljubin Golub, Dr. sc. Diane Olčar i Sandre Bezak.

Nasilje prema učiteljima u školama nije svakodnevna pojava, no uočava se sve više. Ono obuhvaća sljedeće oblike ponašanja kao što su: verbalno agresivno ponašanje (npr. vrijeđanje); fizičko agresivno ponašanje (npr. guranje); oštećivanje osobne imovine (npr. krađa novca, uništavanje odjeće); socijalna prisila (npr. prisiljavanje učitelja da da bolje ocjenu); i manipulativno ponašanje s ciljem socijalne izolacije žrtve. Mogu ga iskazivati učenici, roditelji ili rođaci učenika, kolege i nadređeni. Ipak, najveći broj istraživanja pokazuje da su prema učiteljima najčešće agresivni učenici.

Autorice ističu kako postoje različiti faktori koji stvaraju klimu za agresivno ponašanje poput pritiska pod kojima se nalaze učenici, nepovoljna školska sredina, opterećenost, nedostatak pozitivnih emocija i vrijednosti, stil upravljanja razredom te socio-ekonomski status škole i učenika.

Agresivno ponašanje prema učiteljima problem je koji se počeo javljati u zemljama širom svijeta. Ipak, Reddy i suradnici (2013) su pregledom međunarodnih recenziranih znanstvenih časopisa za period od 1988. do 2013. godine našli samo 21 znanstveno istraživanje o ovoj temi, od kojih se 9 odnosilo na SAD, a 12 na druge zemlje.

Konkretno, nasilje prema učiteljima ostavlja negativne posljedice na njihovo fizičko i psihičko zdravlje u vidu fizičkih simptoma kao što su glavobolja ili umor, povećan rizika od fizičkih ozljeda i veća učestalosti negativnih emocija. Takvo nasilje, isto tako, može biti uzročnik straha koji je povezan s psihičkim i somatskim poremećajima.

U Hrvatskoj je provedeno vrlo malo istraživanja o agresivnom ponašanju prema učiteljima. Stoga je jedan cilj ovog rada bio istražiti postoji li razlika u učeničkom i roditeljskom agresivnom ponašanju prema učiteljima ovisno o sljedećim sociodemografskim faktorima: dobi učenika, mjestu osnovne škole (selo / grad), vrsti srednje škole (stručne škole / gimnazije) te rodu i dobi učitelja.

Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako 54% učitelja doživjelo neki od ispitivanih oblika agresivnog ponašanja učenika, a njih 12% neki od oblika agresivnog ponašanja roditelja te da je učestalost agresije u hrvatskim školama rjeđa nego što su pokazala istraživanja u drugim zemljama. Nadalje autorice su ustanovile da se učitelji osnovnih škola u gradskim i seoskim sredinama nisu razlikovali u razini doživljenog agresivnog ponašanja od učenika te da mlađi učitelji i učiteljice više doživljavaju agresivno ponašanje učenika nego učitelji starije dobi.

Ovaj rad ukazao je na važnost pozitivnih i negativnih čimbenika na zadovoljstvo učitelja. Smatrate li vi da povezanost učitelja sa svojim učenicima utječe na pojavu agresivnog ponašanja? Hoće li na agresivno ponašanje više utjecati učiteljev stav i njegove osobine ili možda osobine samog učenika?

Nepobitna činjenica je ta da nailazimo na sve više agresivnog ponašanja učenika prema učiteljima. Učitelj je taj koji će kreirati okolinu u kojoj radi i kako radi. Ako učitelj sam napravi pozitivnu okolinu, u kojoj su svi jednaki, i u kojoj su svi sretni, učenici neće naći povod agresivnom ponašanju. Ponekad, i same osobine učenika, učenikova okolina i način odnošenja izvan škole mogu biti dovoljne za poticanje neprikladnog ponašanja. Tada učitelj mora biti svjestan da on nije uzrok i pomoći učeniku u rješavanju problema jer njegovo ophođenje i reakcije imaju značajan utjecaj na učenike i razrednu klimu.